Užitak i biznis ekoloških gurmana

Uzitak i biznis ekoloskih gurmana DOSTAVA SOJAPCICA Kristina Borosak odlucila se na otvaranje vegetarijanskoveganskog cateringa Prasadam na poticaj prijateljice Aleksandre Ivankovic, ciji decko Alejandro iz Venzuele je glavni kuhar, a vec nakon desetak dana zbog velike potraznje zaposlili su i drugog kuhara TomuDok se Starom Samoborskom cestom, poznatom po brojnim tradicionalnim restoranima, siri miris teletine ispod peke, janjetine s raznja i pecenog odojka, iz jedne obliznje kuhinje mogu se osjetiti neki sasvim drukciji mirisi. Sejtan rostiljke, sojapcici u umaku od mahaneze, graf varivo s dimljenim tofuom, sojini pohani odresci, basmati riza, yin yang pizza, mayapur tjestenina i falafle, samo su neka jela u ponudi vegetarijansko-veganskog cateringa Prasadam koji je otvoren prije tri tjedna, a vec nakon nekoliko dana morao je povecati broj kuhara. Mlada vlasnica Kristina Borosak vegetarijanka je od svoje 15. godine i bila je jako nezadovoljna onim sto se vegetarijancima na trzistu nudi. “SVI U OBITELJI volimo kuhati i odusevljavati prijatelje svojim receptima, ali ponekad covjek pozeli i pojesti nesto vani ili naprosto naruciti hranu u ured. No, mi vegetarijanci obicno smo osudjeni na povrce sa zara i pohani sir. Zato smo prijateljica Aleksandra i ja dosle na ideju da same pokrenemo stvari. Ja sam vec imala otvorenu firmu za unutarnje uredjenje po feng-shui principu, a ona mi je posudila svog decka Alejandra iz Venezuele koji je prirodno talentirani kuhar”, kazala nam je Kristina Borosak. Ona je samo jedna u nizu poduzetnika koji su u sve vecoj potraznji za zdravom hranom vidjeli priliku i za dobar biznis. Iako je cijelu stvar zamislila vrlo skromno te je za pocetak iznajmila samo jednu kuhinju iz koje se jela dostavljaju na kucne adrese, u samo nekoliko dana njezin je posao dozivio pravi boom. Ostali su bez letaka koje su kupci sami fotokopirali, a neki su im narudzbe slali cak i faksom. Iako se nalaze u zapadnom dijelu grada, zovu ih i sa istoka i sa zapada. Kristinina prijateljica i savjetnica Aleksandra Ivankovic, kaze da ju to zapravo i nije toliko zacudilo: “Potreba je velika, trziste zahtijeva ponudu zdrave hrane jer vegetarijanci i vegani, ali i oni koji se zele raznolikije hraniti u ovom gradu nemaju sto jesti. Ja sam vec 30 godina vegetarijanka i prije 30 godina bila sam izrod, govorili su mi da ce mi se roditi luda djeca i sto sve ne. Sad smo mi vegetarijanci opet izrodi jer su u modi vegani, koji ne konzumiraju ama bas nista zivotinjskog podrijetla, cak ni mlijeko. No, u Hrvatskoj je posljednjih godina jako narasla ekoloska svijest i svijest o povezanosti prehrane i zdravlja. Ljudi zele znati sto jedu. Ali, iako i u Hrvatskoj zakon jamci svakom pravo na vlastiti nacin ishrane, u javnom sektoru vlada velika diskriminacija, posebno u drzavnim skolama, vrticima i bolnicama.” Kristina Borosak, koja ima sedmogodisnju kcer, to najbolje zna. Kaze da su i mnoga djeca, ciji roditelji nisu vegetarijanci, alergicna na mlijeko i mlijecne proizvode, ali ni za njih u vrticima i skolama ne postoji adekvatna prehrana, a kamoli za djecu ciji su roditelji vegetarijanci. Ipak, smatra da ce sve veca potraznja za zdravom hranom nametnuti i vecu ponudu i da ce se na taj nacin razbiti i monopol koji su neki do sada drzali nad zdravom prehranom. Mario Valentic cest je gost makrobiotickog restorana Nova u Ilici “MI NUDIMO ZDRAVU hranu po vrlo pristupacnim cijenama, za vece narudzbe dajemo dodatne popuste, a za stalne musterije uvest cemo i svojevrsnu pretplatu. Mi ovaj posao radimo iz ljubavi, a uz ljubav ne ide rijec pohlepa, to se osjeti i na nasem jelovniku. Mislimo da je konkurencija u segmentu zdrave prehrane dobrodosla. Mi zasad imamo samo dostavu, ali uskoro planiramo otvoriti i restoran”, kaze Aleksandra Ivankovic, inace predsjednica udruge Eko planet, koja zasad u Prasadamu samo volonterski pomaze marketinskim savjetima i promidzbom putem Facebooka. DA SE POSLJEDNJIH GODINA znatno povecala potraznja za zdravom, posebno organski uzgojenom hranom, uvidjeli su i supruznici Romina i Dominik Cibaric, koji su prije dvije godine u Prilazu Gjure Dezelica u Zagrebu otvorili prvi supermarket organskih proizvoda, a danas vec imaju tri supermarketa u Zagrebu i web-shop putem kojeg su njihovi proizvodi u roku od 24 do 48 sati dostupni u cijeloj Hrvatskoj. U Garden ducanima mogu se kupiti organski uzgojena hrana, pice, mlijecni i riblji proizvodi, smrznuti i polugotovi proizvodi, sladoled te svjeze voce i povrce iz biodinamickog uzgoja iz svih dijelova svijeta, ali nude i preparativnu i dekorativnu kozmetiku, djecje proizvode, proizvode za odrzavanje higijene u kucanstvu pa cak i organsku hranu za kucne ljubimce. Vlasnica i direktorica marketinga Romina Cibaric istice da je u svijetu sve veci trend otvaranja organskih farmi, jer se organski uzgajanoj stoci ne daju hormoni, antibiotici ili drugi pripravci koji bi mogli imati negativan ucinak na kvalitetu i sigurnost mesa. Tako uzgojene zivotinje takodjer jedu iskljucivo organsku hranu za koju se koriste samo prirodni komposti, bez ikakvih industrijskih dodataka, redovito se vode na ispasu, zive u urednim farmama i redovito imaju dostupnu svjezu i cistu vodu. Iako nastoje osigurati sto vise domacih proizvoda, kaze da Hrvatska jos uvijek proizvodi vrlo ogranicene kolicine organskih proizvoda, a manje od jedan posto svih obradivih poljoprivrednih povrsina obradjuje se po ekoloskim nacelima, dok se u susjednoj Austriji ta brojka popela na 10 posto. Osim toga, da bi neki proizvod dobio organski certifikat mora proci inspekcije i testove. Zato su se Romina i Dominik Cibaric odlucili na suradnju s vec etabliranim svjetskim proizvodjacima organske hrane. Romina Cibaric kaze da izbor organske hrane nije samo stvar ukusa, nego i odgovornost prema sebi i prirodi. “Sretni samo sto imamo vjerne kupce koji zive Gardenovu filozofiju. A cinjenica je da organski proizvodi sadrze znatno vise vitamina, minerala i drugih vrijednih sastojaka.” Nije zato slucajno da se posljednjih godina u Hrvatskoj otvara sve vise ekoloskih farmi i poljoprivrednih imanja, a jedan od prvih koji su pokrenuli takav biznis bio je Mario Sever cije se povrce i voce etabliralo pod etiketom Eko-Sever. Osim dva standa na zagrebackoj trznici Dolac, Eko-Sever suradjuje i s trgovackim lancem DM gdje plasira svoje proizvode od zitarica. Osim toga imaju i dostavu na kucni prag. U Hrvatskoj postoje mnoga seoska domacinstva koja proizvode hranu na nacelima organske proizvodnje, dakle, bez dodataka umjetnih gnojiva, pesticida, kao i bez koristenja hormona i antibiotika kod uzgoja zivotinja, ali vecina tih gospodarstava ne proizvodi na veliko, vec uglavnom za vlastite potrebe. Trenutno je u Hrvatskoj oko tisucu gospodarstava upisano u Upisnik hrvatskih ekoloskih proizvodjaca. “No, da bi netko dobio i uvjerenje organskog proizvodjaca treba”, kako kaze Mario Sever, “proci prijelazno razdoblje u trajanju od jedne do tri godine, ovisno o vrsti proizvodnje kao i obavezan strucni nadzor odnosno provjeru standarda proizvodnje u skladu sa zakonom.” STANDARDI I TRENDOVI Dr.Lejla Kazinic Kreho, clanica Britanskog nutricionistickog drustva, nedavno je s Renatom Sopek promovirala knjigu 'Zdrava i fit', i kaze da se danas dio ljudi okrece makrobiotici i zato sto je to 'in'LANAC TRGOVINA EKOPROIZVODA bio&bio nabavlja poljoprivredne proizvode od cak 40-ak domacih proizvodjaca, a nedavno je njihova maticna kuca Biovega postala i vlasnik 12 hektara velikog ekoloskog imanja Bio-Zrno u Habijanovcu nedaleko Vrbovca gdje ce nastaviti razvijati i vlastitu proizvodnju. Biovega djeluje od 1990. godine, a cinjenica da su od tadasnjih 10 zaposlenika i jednog ducana narasli na tvrtku s osam trgovina i da zaposljavaju stotinjak djelatnika, najbolje govori o tome koliko su vlasnici Jadranka Boban Pejic i Zlatko Pejic bili dalekovidni jos 1985., kad su u Hrvatskoj poceli promovirati ideju makrobioticke prehrane. Osim lanca trgovina ekoproizvoda bio&bio, danas imaju i restoran Nova u zagrebackoj Ilici, Studio za prirodnu njegu Orgona, izdavacku kucu Planetopija te Ustanovu za obrazovanje odraslih Makronova iz koje je zapravo, jos dok je djelovala kao Drustvo za unapredjenje kvalitete zivljenja, pionirski sve i krenulo. Ravnateljica Makronove Tamara Dabic kaze da je vrijeme odvojeno za zdravlje i zdravi nacin prehrane, osobno ulaganje u bolju buducnost, a sve vise ljudi zeli zdravije i kvalitetnije zivjeti te se o tome kvalitetno educirati. Makronova stoga nudi razne edukativne programe od kojih je najpopularniji seminar Makrovikend - prehrana i nacin zivota prema makrobiotickim nacelima. OD VRTA DO STOLA Mario Sever na svom imanju Eko-Sever, povrce i voce uzgaja organski, bez umjetnih primjesa“TAJ SE SEMINAR ODRZAVA od 1986. godine i od tada su ga prosle tisuce ljudi. Rijec je o seminaru koji osim odlicnog znanja i razumijevanja daje inspiraciju za kvalitetnu promjenu i prblizava markobiotiku kao vrlo logican i jednostavan nacin zivota jer je zapravo rijec o nasem izboru u sto cemo uloziti vrijeme i energiju. Makronova je prepoznatljiva i po programima kuhanja koji su svojim terminima i konceptom vecim dijelom prilagodjeni zaposlenim ljudima uzurbanog ritma. No, osim toga, u Makronovi se mozete educirati o drugim zivotno vaznim vjestinama poput umijeca upravljanja stresom, umijeca disanja, shiatsu, feng shuija i refleksoterapije”, istice Tamara Dabic. Ona je primijetila i trend da njihove programe, iako medju polaznicima prevladavaju zene, posjecuje sve vise parova. Iako i programi i tretmani koje nude u Makronovi imaju svoju cijenu, Tamara Dabic smatra da svaki covjek sam izabire u sto ce uloziti novac: “Netko ce se odluciti za putovanja, odjecu i druge vise materijalne stvari, a netko za tretmane koji mogu unaprijediti svaciji zivot i zdravlje. Moj izbor je zdravlje.” U sklopu Makronove u Ilici 72 u Zagrebu nalazi se i restoran Nova cija je filozofija prirodnu vegansku kuhinju uciniti sto ukusnijom, raznolikijom i zabavnijom i gdje isticu da upravo prehranom mozemo poboljsati zdravlje, postici emocionalnu smirenost, koncentraciju i jasnocu razmisljanja, a isto tako koristeci ekoloski uzgojene namirnice aktivno pridonijeti zastiti okolisa. Da bi hrana prvenstveno trebala predstavljati uzitak i radost, smatra i Mario Valentic koji, otkad je prvi put s jednim prijateljem kusao hranu glavnog Novina kuhara Tvrtka Sakote, ondje redovito dolazi. “Nisam vegetarijanac, ali ucim o osnovama makrobiotike jer to ne znaci nuzno ne jesti meso vec jesti ekoloski cistu hranu u skladu s godisnjim dobima, odnosno jesti u skladu s prirodom. Ovdje sigurno necete usred zime dobiti kolac od jagoda. Osim sto tu mogu pojesti najbolju juhu od komoraca ili koprive i sto zbog raznolikosti okusa i zacina koje ovjde koriste jos nikad nisam dobio dvaput isto jelo, svaki put naucim nesto novo o hrani. Kao aperitiv obozavam frape od zelene magme odnosno lisca mladog jecma, koje je odlicno za detoksikaciju, a obavezno popijem i spirulinu, algu koja je, pogotovo u kombinaciji s magmom, odlicna protiv alergija. I kod kuce nastojim koristiti sto vise zitarica i smedju rizu, a meso jedem u znatno manjim kolicinama nego prije te nastojim znati porijeklo mesa koje konzumiram. Ljudi cesto makrobioticku hranu povezuju iskljucivo s prehranom u sklopu terapija koje pomazu u izlijecenju raznih bolesti, medjutim, nisu toliko upoznati s gurmanskom stranom markobiotike. Osim sto je zdravo, ja ovdje jedem prvenstveno jer je hrana iznimno ukusna”, naglasio je Mario Valentic. Sefu kuhinje restorana Nova Tvrtku Sakoti, koji je prethodno imao iskustvo u klasicnoj kuhinji, pripremanje veganske hrane predstavlja netipican izazov, jer iz relativno uskog izbora namirnica treba izvuci maksimalne kombinacije jela i okusa. “Upravo kombinacijom razlicitih biljnih proteina, zitarica i iskljucivo sezonskog povrca postizu se”, kaze, “zanimljivi okusi koji su vecini ljudi veliko iznenadjenje i vise od pola nasih gostiju su ljudi koji se inace ne hrane vegetarijanski vec ovdje dolaze zbog dobre hrane i kvalitetnih i organskih namirnica kakve ne mogu naci u drugim restoranima u gradu. ” Zbog dugogodisnje tradicije i iskustva, Zagrebacki velesajam pozvao je upravo Makronovu da im bude glavni partner na sajmu Mystic, 1. medjunarodnom sajmu alternative, zdravog zivota i granicnih podrucja znanosti, koji ce se odrzati od 22. do 26. rujna. Ondje ce biti predstavljeno i novo, obnovljeno izdanje knjige Jadranke Boban Pejic i Zlatka Pejica “Hrana za zivot”. Direktorica Planetopije Marina Kralj Vidacak kaze da je s tom knjigom koja predstavlja uvod u makrobioticka nacela filozofije zdravog zivota zapravo sve i pocelo, a do sada je prodana u vise od 15 tisuca primjeraka. INSPIRACIJA U KNJIGAMA Marina Kralj Vidacak, direktorica izdavacke kuce Planetopija, kaze da ljudi u vrijeme recesije tragaju za onim sto ce im donijeti dasak vjere i nadahnuca “NO, ONO STO JE ZANIMLJIVO”, istice Marina Kralj Vidacak, “je da interes za tom knjigom ne jenjava i da je jos uvijek vrlo trazena. Pokazalo se da je to ne samo tema koja ne zastarijeva nego da je tek sada dosla u pravi fokus. Mozda je u vrijeme svog izdanja bila previse avangardna, dok se danas putem raznih istrazivanja upravo potvrdjuju nacela koja makrobiotika dugo proklamira.” Iako je Planetopija vrlo mlada izdavacka kuca i na trzistu je tek cetiri godine, vrlo brzo je stekla svoju prepoznatljivost jer je okrenuta ekoloskim temama, holistickom pristupu zdravlju i prehrani, osobnom razvoju, psihologiji i filozofiji. Zajedno s Makronovom, Biovegom i restoranom Nova, Planetopija ce se na sajmu Mystic pojaviti pod sloganom “Dobar osjecaj”, sto Marina Kralj Vidacak objasnjava rijecima: “Cini nam se da ljudi u ovo vrijeme krize i recesije te sveopceg preispitivanja vrijednosti, tragaju za nekim stvarima koje ce im donijeti dasak vjere i nadahnuca, nesto zbog cega ce se osjecati dobro. Zato zelimo ljudima pribliziti nasu filozofiju zivota kako bi se sto bolje osjecali. Mi ljudi doveli smo i planet Zemlju i sami sebe i vlastito zdravlje u takvo stanje da je prirodno da se pocnemo pitati je li zaista dobro to sto nam nude i da kao osvijesteni pojedinci zahtijevamo ono najbolje i za sebe i za planet. Nije zato cudno da je u ovoj recesiji jedna od rijetkih grana koja je dozivjela procvat upravo prozivodnja prirodne i organske hrane koja je u stalnom usponu.” 'KONZUMIRANJE SOJE I TOFUA NIJE MJERILO ZDRAVE PREHRANE' - ISTINA JE da se danas sve vise osoba okrece ovakvom nacinu jedenja te mislim da je dio njih to odabrao zato sto je to ”in”. Mnogi od njih i ne znaju osnove vegeterijanizma ili makrobiotike, ali isto tako kod velikog broja ljudi vegeterijanski ili makrobioticki nacin jedenja je dio njihove zivotne filozofije ili to biraju iz zdravstvenih razloga. Razlog sto danas imamo sve vise vegeterijanskih restorana a i ljudi koji tako pokusavaju jesti je i u tome sto je moderna nutricionisticka znanost toliko napredovala da je njen utjecaj sve veci, postajemo svjesniji onoga sto jedemo a i onoga sto nas ”jede”. Ne smijemo zanemariti da je moderna industrija hrane proizvela vise od 3500 raznih kemikalija koje se svakodnevno dodaju hrani te ako hranu bogatu tim kemikalija cesto jedemo, dugorocno ona moze ugroziti nase zdravlje. - ALI NARAVNO, ovo sve ne znaci da je umjeren unos mesa, jaja, mlijeka nezdrav, naprotiv njihov unos je vazan za nase zdravlje, tako primjerice jaja pridonose obnavljanju ostecene DNK stanice, zeljezo iz crvenoga mesa vazno je za one s anemijom i endometriozom, ali ponovno je najbolja ekoloska varijanta jer danas vecina konvencionalno nabavljenoga mesa, jaja, mlijeka na zalost sadrze hormone rasta, antibiotike koje danas zovemo xenoestrogenima ili uzurpirajucim vanjskim kemikalijama koji se okrivljuju kao jedni od mogucih razloga za sve veci porast karcinoma dojke, prostate te ne zacudjuje hormonalni kaos kako kod zena tako i muskaraca a i djeca nam mnogo ranije ulaze u pubertet negoli prije. - KADA NETKO SPOZNA da je povecana tendencija jedenja po makrobiotickim ili vegeterijanskim nacelima pomisli da su sojini proizvodi te njezin tofu pokazatelji zdrave prehrane ali i tu treba znati mjeru.Naime pozitivan efekat jedenja sojinih proizvoda se potvrdjuje u mnogim istrazivanjima, mehanizam kako soja , recimo, smanjuje los LDL kolesterol nije skroz poznat. Zasigurno da je umjeren svakodnevni unos soje itekako zdrav, ali njen preveliki unos hranom plus kombinacija soje u pripravcima sto rezultira visokom koncentracijom isoflavona moze biti i potencijalno karcinogena. Stoga i sa sojom kao i svim - umjereno, soja kao hrana DA kao pripravak - oprez. Ekoloski sojin proizvod je uvijek najbolji izbor a da znamo da je to doista eko trebamo vjerovati ekodeklaraciji – a sto posto sigurni mozemo biti samo ako smo prisutni tijekom proizvodnje. Posljednjih godina u Hrvatskoj je velika potraznja za zdravom hranom, sto je uzrokovalo porast ekofarmi, vegeterijanskih restorana i trgovina s organskim proizvodima. Izvor: Nacional.hr Foto: m_bartosch / FreeDigitalPhotos.net; Suat Eman / FreeDigitalPhotos.net Posljednjih godina u Hrvatskoj je velika potraznja za zdravom hranom, sto je uzrokovalo porast ekofarmi, vegeterijanskih restorana i trgovina s organskim proizvodima.

DOSTAVA SOJAPČIĆA

Kristina Borošak odlučila se na otvaranje vegetarijanskoveganskog cateringa Prasadam na poticaj prijateljice Aleksandre Ivanković, čiji dečko Alejandro iz Venzuele je glavni kuhar, a već nakon desetak dana zbog velike potražnje zaposlili su i drugog kuhara TomuDok se Starom Samoborskom cestom, poznatom po brojnim tradicionalnim restoranima, širi miris teletine ispod peke, janjetine s ražnja i pečenog odojka, iz jedne obližnje kuhinje mogu se osjetiti neki sasvim drukčiji mirisi.

Sejtan roštiljke, sojapčići u umaku od mahaneze, graf varivo s dimljenim tofuom, sojini pohani odresci, basmati riža, yin yang pizza, mayapur tjestenina i falafle, samo su neka jela u ponudi vegetarijansko-veganskog cateringa Prasadam koji je otvoren prije tri tjedna, a već nakon nekoliko dana morao je povećati broj kuhara. Mlada vlasnica Kristina Borošak vegetarijanka je od svoje 15. godine i bila je jako nezadovoljna onim što se vegetarijancima na tržištu nudi.

“SVI U OBITELJI volimo kuhati i oduševljavati prijatelje svojim receptima, ali ponekad čovjek poželi i pojesti nešto vani ili naprosto naručiti hranu u ured. No, mi vegetarijanci obično smo osuđeni na povrće sa žara i pohani sir.

Zato smo prijateljica Aleksandra i ja došle na ideju da same pokrenemo stvari. Ja sam već imala otvorenu firmu za unutarnje uređenje po feng-shui principu, a ona mi je posudila svog dečka Alejandra iz Venezuele koji je prirodno talentirani kuhar”, kazala nam je Kristina Borošak. Ona je samo jedna u nizu poduzetnika koji su u sve većoj potražnji za zdravom hranom vidjeli priliku i za dobar biznis. Iako je cijelu stvar zamislila vrlo skromno te je za početak iznajmila samo jednu kuhinju iz koje se jela dostavljaju na kućne adrese, u samo nekoliko dana njezin je posao doživio pravi boom. Ostali su bez letaka koje su kupci sami fotokopirali, a neki su im narudžbe slali čak i faksom.

Iako se nalaze u zapadnom dijelu grada, zovu ih i sa istoka i sa zapada. Kristinina prijateljica i savjetnica Aleksandra Ivanković, kaže da ju to zapravo i nije toliko začudilo: “Potreba je velika, tržište zahtijeva ponudu zdrave hrane jer vegetarijanci i vegani, ali i oni koji se žele raznolikije hraniti u ovom gradu nemaju što jesti. Ja sam već 30 godina vegetarijanka i prije 30 godina bila sam izrod, govorili su mi da će mi se roditi luda djeca i što sve ne.

Sad smo mi vegetarijanci opet izrodi jer su u modi vegani, koji ne konzumiraju ama baš ništa životinjskog podrijetla, čak ni mlijeko. No, u Hrvatskoj je posljednjih godina jako narasla ekološka svijest i svijest o povezanosti prehrane i zdravlja. Ljudi žele znati što jedu. Ali, iako i u Hrvatskoj zakon jamči svakom pravo na vlastiti način ishrane, u javnom sektoru vlada velika diskriminacija, posebno u državnim školama, vrtićima i bolnicama.”

Kristina Borošak, koja ima sedmogodišnju kćer, to najbolje zna. Kaže da su i mnoga djeca, čiji roditelji nisu vegetarijanci, alergična na mlijeko i mliječne proizvode, ali ni za njih u vrtićima i školama ne postoji adekvatna prehrana, a kamoli za djecu čiji su roditelji vegetarijanci. Ipak, smatra da će sve veća potražnja za zdravom hranom nametnuti i veću ponudu i da će se na taj način razbiti i monopol koji su neki do sada držali nad zdravom prehranom.

Mario Valentić čest je gost makrobiotičkog restorana Nova u Ilici “MI NUDIMO ZDRAVU hranu po vrlo pristupačnim cijenama, za veće narudžbe dajemo dodatne popuste, a za stalne mušterije uvest ćemo i svojevrsnu pretplatu. Mi ovaj posao radimo iz ljubavi, a uz ljubav ne ide riječ pohlepa, to se osjeti i na našem jelovniku. Mislimo da je konkurencija u segmentu zdrave prehrane dobrodošla. Mi zasad imamo samo dostavu, ali uskoro planiramo otvoriti i restoran”, kaže Aleksandra Ivanković, inače predsjednica udruge Eko planet, koja zasad u Prasadamu samo volonterski pomaže marketinškim savjetima i promidžbom putem Facebooka.

DA SE POSLJEDNJIH GODINA znatno povećala potražnja za zdravom, posebno organski uzgojenom hranom, uvidjeli su i supružnici Romina i Dominik Ćibarić, koji su prije dvije godine u Prilazu Gjure Deželića u Zagrebu otvorili prvi supermarket organskih proizvoda, a danas već imaju tri supermarketa u Zagrebu i web-shop putem kojeg su njihovi proizvodi u roku od 24 do 48 sati dostupni u cijeloj Hrvatskoj.

U Garden dućanima mogu se kupiti organski uzgojena hrana, piće, mliječni i riblji proizvodi, smrznuti i polugotovi proizvodi, sladoled te svježe voće i povrće iz biodinamičkog uzgoja iz svih dijelova svijeta, ali nude i preparativnu i dekorativnu kozmetiku, dječje proizvode, proizvode za održavanje higijene u kućanstvu pa čak i organsku hranu za kućne ljubimce. Vlasnica i direktorica marketinga Romina Ćibarić ističe da je u svijetu sve veći trend otvaranja organskih farmi, jer se organski uzgajanoj stoci ne daju hormoni, antibiotici ili drugi pripravci koji bi mogli imati negativan učinak na kvalitetu i sigurnost mesa.

Tako uzgojene životinje također jedu isključivo organsku hranu za koju se koriste samo prirodni komposti, bez ikakvih industrijskih dodataka, redovito se vode na ispašu, žive u urednim farmama i redovito imaju dostupnu svježu i čistu vodu. Iako nastoje osigurati što više domaćih proizvoda, kaže da Hrvatska još uvijek proizvodi vrlo ograničene količine organskih proizvoda, a manje od jedan posto svih obradivih poljoprivrednih površina obrađuje se po ekološkim načelima, dok se u susjednoj Austriji ta brojka popela na 10 posto. Osim toga, da bi neki proizvod dobio organski certifikat mora proći inspekcije i testove.

Zato su se Romina i Dominik Ćibarić odlučili na suradnju s već etabliranim svjetskim proizvođačima organske hrane. Romina Ćibarić kaže da izbor organske hrane nije samo stvar ukusa, nego i odgovornost prema sebi i prirodi. “Sretni samo što imamo vjerne kupce koji žive Gardenovu filozofiju. A činjenica je da organski proizvodi sadrže znatno više vitamina, minerala i drugih vrijednih sastojaka.” Nije zato slučajno da se posljednjih godina u Hrvatskoj otvara sve više ekoloških farmi i poljoprivrednih imanja, a jedan od prvih koji su pokrenuli takav biznis bio je Mario Sever čije se povrće i voće etabliralo pod etiketom Eko-Sever. Osim dva štanda na zagrebačkoj tržnici Dolac, Eko-Sever surađuje i s trgovačkim lancem DM gdje plasira svoje proizvode od žitarica. Osim toga imaju i dostavu na kućni prag.

U Hrvatskoj postoje mnoga seoska domaćinstva koja proizvode hranu na načelima organske proizvodnje, dakle, bez dodataka umjetnih gnojiva, pesticida, kao i bez korištenja hormona i antibiotika kod uzgoja životinja, ali većina tih gospodarstava ne proizvodi na veliko, već uglavnom za vlastite potrebe. Trenutno je u Hrvatskoj oko tisuću gospodarstava upisano u Upisnik hrvatskih ekoloških proizvođača. “No, da bi netko dobio i uvjerenje organskog proizvođača treba”, kako kaže Mario Sever, “proći prijelazno razdoblje u trajanju od jedne do tri godine, ovisno o vrsti proizvodnje kao i obavezan stručni nadzor odnosno provjeru standarda proizvodnje u skladu sa zakonom.”

STANDARDI I TRENDOVI

Dr.Lejla Kažinić Kreho, članica Britanskog nutricionističkog društva, nedavno je s Renatom Sopek promovirala knjigu 'Zdrava i fit', i kaže da se danas dio ljudi okreće makrobiotici i zato što je to 'in'LANAC TRGOVINA EKOPROIZVODA bio&bio nabavlja poljoprivredne proizvode od čak 40-ak domaćih proizvođača, a nedavno je njihova matična kuća Biovega postala i vlasnik 12 hektara velikog ekološkog imanja Bio-Zrno u Habijanovcu nedaleko Vrbovca gdje će nastaviti razvijati i vlastitu proizvodnju. Biovega djeluje od 1990. godine, a činjenica da su od tadašnjih 10 zaposlenika i jednog dućana narasli na tvrtku s osam trgovina i da zapošljavaju stotinjak djelatnika, najbolje govori o tome koliko su vlasnici Jadranka Boban Pejić i Zlatko Pejić bili dalekovidni još 1985., kad su u Hrvatskoj počeli promovirati ideju makrobiotičke prehrane. Osim lanca trgovina ekoproizvoda bio&bio, danas imaju i restoran Nova u zagrebačkoj Ilici, Studio za prirodnu njegu Orgona, izdavačku kuću Planetopija te Ustanovu za obrazovanje odraslih Makronova iz koje je zapravo, još dok je djelovala kao Društvo za unapređenje kvalitete življenja, pionirski sve i krenulo.

Ravnateljica Makronove Tamara Dabić kaže da je vrijeme odvojeno za zdravlje i zdravi način prehrane, osobno ulaganje u bolju budućnost, a sve više ljudi želi zdravije i kvalitetnije živjeti te se o tome kvalitetno educirati. Makronova stoga nudi razne edukativne programe od kojih je najpopularniji seminar Makrovikend - prehrana i način života prema makrobiotičkim načelima.

OD VRTA DO STOLA

Mario Sever na svom imanju Eko-Sever, povrće i voće uzgaja organski, bez umjetnih primjesa“TAJ SE SEMINAR ODRŽAVA od 1986. godine i od tada su ga prošle tisuće ljudi. Riječ je o seminaru koji osim odličnog znanja i razumijevanja daje inspiraciju za kvalitetnu promjenu i prbližava markobiotiku kao vrlo logičan i jednostavan način života jer je zapravo riječ o našem izboru u što ćemo uložiti vrijeme i energiju.

Makronova je prepoznatljiva i po programima kuhanja koji su svojim terminima i konceptom većim dijelom prilagođeni zaposlenim ljudima užurbanog ritma. No, osim toga, u Makronovi se možete educirati o drugim životno važnim vještinama poput umijeća upravljanja stresom, umijeća disanja, shiatsu, feng shuija i refleksoterapije”, ističe Tamara Dabić.

Ona je primijetila i trend da njihove programe, iako među polaznicima prevladavaju žene, posjećuje sve više parova. Iako i programi i tretmani koje nude u Makronovi imaju svoju cijenu, Tamara Dabić smatra da svaki čovjek sam izabire u što će uložiti novac: “Netko će se odlučiti za putovanja, odjeću i druge više materijalne stvari, a netko za tretmane koji mogu unaprijediti svačiji život i zdravlje. Moj izbor je zdravlje.” U sklopu Makronove u Ilici 72 u Zagrebu nalazi se i restoran Nova čija je filozofija prirodnu vegansku kuhinju učiniti što ukusnijom, raznolikijom i zabavnijom i gdje ističu da upravo prehranom možemo poboljšati zdravlje, postići emocionalnu smirenost, koncentraciju i jasnoću razmišljanja, a isto tako koristeći ekološki uzgojene namirnice aktivno pridonijeti zaštiti okoliša.

Da bi hrana prvenstveno trebala predstavljati užitak i radost, smatra i Mario Valentić koji, otkad je prvi put s jednim prijateljem kušao hranu glavnog Novina kuhara Tvrtka Šakote, ondje redovito dolazi. “Nisam vegetarijanac, ali učim o osnovama makrobiotike jer to ne znači nužno ne jesti meso već jesti ekološki čistu hranu u skladu s godišnjim dobima, odnosno jesti u skladu s prirodom. Ovdje sigurno nećete usred zime dobiti kolač od jagoda.

Osim što tu mogu pojesti najbolju juhu od komorača ili koprive i što zbog raznolikosti okusa i začina koje ovjde koriste još nikad nisam dobio dvaput isto jelo, svaki put naučim nešto novo o hrani. Kao aperitiv obožavam frape od zelene magme odnosno lišća mladog ječma, koje je odlično za detoksikaciju, a obavezno popijem i spirulinu, algu koja je, pogotovo u kombinaciji s magmom, odlična protiv alergija. I kod kuće nastojim koristiti što više žitarica i smeđu rižu, a meso jedem u znatno manjim količinama nego prije te nastojim znati porijeklo mesa koje konzumiram. Ljudi često makrobiotičku hranu povezuju isključivo s prehranom u sklopu terapija koje pomažu u izliječenju raznih bolesti, međutim, nisu toliko upoznati s gurmanskom stranom markobiotike. Osim što je zdravo, ja ovdje jedem prvenstveno jer je hrana iznimno ukusna”, naglasio je Mario Valentić.

Šefu kuhinje restorana Nova Tvrtku Šakoti, koji je prethodno imao iskustvo u klasičnoj kuhinji, pripremanje veganske hrane predstavlja netipičan izazov, jer iz relativno uskog izbora namirnica treba izvući maksimalne kombinacije jela i okusa. “Upravo kombinacijom različitih biljnih proteina, žitarica i isključivo sezonskog povrća postižu se”, kaže, “zanimljivi okusi koji su većini ljudi veliko iznenađenje i više od pola naših gostiju su ljudi koji se inače ne hrane vegetarijanski već ovdje dolaze zbog dobre hrane i kvalitetnih i organskih namirnica kakve ne mogu naći u drugim restoranima u gradu.

” Zbog dugogodišnje tradicije i iskustva, Zagrebački velesajam pozvao je upravo Makronovu da im bude glavni partner na sajmu Mystic, 1. međunarodnom sajmu alternative, zdravog života i graničnih područja znanosti, koji će se održati od 22. do 26. rujna. Ondje će biti predstavljeno i novo, obnovljeno izdanje knjige Jadranke Boban Pejić i Zlatka Pejića “Hrana za život”. Direktorica Planetopije Marina Kralj Vidačak kaže da je s tom knjigom koja predstavlja uvod u makrobiotička načela filozofije zdravog života zapravo sve i počelo, a do sada je prodana u više od 15 tisuća primjeraka.

INSPIRACIJA U KNJIGAMA

Marina Kralj Vidačak, direktorica izdavačke kuće Planetopija, kaže da ljudi u vrijeme recesije tragaju za onim što će im donijeti dašak vjere i nadahnuća “NO, ONO ŠTO JE ZANIMLJIVO”, ističe Marina Kralj Vidačak, “je da interes za tom knjigom ne jenjava i da je još uvijek vrlo tražena. Pokazalo se da je to ne samo tema koja ne zastarijeva nego da je tek sada došla u pravi fokus. Možda je u vrijeme svog izdanja bila previše avangardna, dok se danas putem raznih istraživanja upravo potvrđuju načela koja makrobiotika dugo proklamira.”

Iako je Planetopija vrlo mlada izdavačka kuća i na tržištu je tek četiri godine, vrlo brzo je stekla svoju prepoznatljivost jer je okrenuta ekološkim temama, holističkom pristupu zdravlju i prehrani, osobnom razvoju, psihologiji i filozofiji. Zajedno s Makronovom, Biovegom i restoranom Nova, Planetopija će se na sajmu Mystic pojaviti pod sloganom “Dobar osjećaj”, što Marina Kralj Vidačak objašnjava riječima: “Čini nam se da ljudi u ovo vrijeme krize i recesije te sveopćeg preispitivanja vrijednosti, tragaju za nekim stvarima koje će im donijeti dašak vjere i nadahnuća, nešto zbog čega će se osjećati dobro. Zato želimo ljudima približiti našu filozofiju života kako bi se što bolje osjećali. Mi ljudi doveli smo i planet Zemlju i sami sebe i vlastito zdravlje u takvo stanje da je prirodno da se počnemo pitati je li zaista dobro to što nam nude i da kao osviješteni pojedinci zahtijevamo ono najbolje i za sebe i za planet. Nije zato čudno da je u ovoj recesiji jedna od rijetkih grana koja je doživjela procvat upravo prozivodnja prirodne i organske hrane koja je u stalnom usponu.”

'KONZUMIRANJE SOJE I TOFUA NIJE MJERILO ZDRAVE PREHRANE'

- ISTINA JE da se danas sve više osoba okreće ovakvom načinu jedenja te mislim da je dio njih to odabrao zato što je to ”in”. Mnogi od njih i ne znaju osnove vegeterijanizma ili makrobiotike, ali isto tako kod velikog broja ljudi vegeterijanski ili makrobiotički način jedenja je dio njihove životne filozofije ili to biraju iz zdravstvenih razloga. Razlog što danas imamo sve više vegeterijanskih restorana a i ljudi koji tako pokušavaju jesti je i u tome što je moderna nutricionistička znanost toliko napredovala da je njen utjecaj sve veći, postajemo svjesniji onoga što jedemo a i onoga što nas ”jede”. Ne smijemo zanemariti da je moderna industrija hrane proizvela više od 3500 raznih kemikalija koje se svakodnevno dodaju hrani te ako hranu bogatu tim kemikalija često jedemo, dugoročno ona može ugroziti naše zdravlje.

- ALI NARAVNO, ovo sve ne znači da je umjeren unos mesa, jaja, mlijeka nezdrav, naprotiv njihov unos je važan za naše zdravlje, tako primjerice jaja pridonose obnavljanju oštećene DNK stanice, željezo iz crvenoga mesa važno je za one s anemijom i endometriozom, ali ponovno je najbolja ekološka varijanta jer danas većina konvencionalno nabavljenoga mesa, jaja, mlijeka na žalost sadrže hormone rasta, antibiotike koje danas zovemo xenoestrogenima ili uzurpirajućim vanjskim kemikalijama koji se okrivljuju kao jedni od mogućih razloga za sve veći porast karcinoma dojke, prostate te ne začuđuje hormonalni kaos kako kod žena tako i muškaraca a i djeca nam mnogo ranije ulaze u pubertet negoli prije.

- KADA NETKO SPOZNA da je povećana tendencija jedenja po makrobiotičkim ili vegeterijanskim načelima pomisli da su sojini proizvodi te njezin tofu pokazatelji zdrave prehrane ali i tu treba znati mjeru.Naime pozitivan efekat jedenja sojinih proizvoda se potvrđuje u mnogim istraživanjima, mehanizam kako soja , recimo, smanjuje loš LDL kolesterol nije skroz poznat. Zasigurno da je umjeren svakodnevni unos soje itekako zdrav, ali njen preveliki unos hranom plus kombinacija soje u pripravcima što rezultira visokom koncentracijom isoflavona može biti i potencijalno karcinogena. Stoga i sa sojom kao i svim - umjereno, soja kao hrana DA kao pripravak - oprez. Ekološki sojin proizvod je uvijek najbolji izbor a da znamo da je to doista eko trebamo vjerovati ekodeklaraciji – a sto posto sigurni možemo biti samo ako smo prisutni tijekom proizvodnje.