Kako bi svet mogao da bude uništen?

Ova ludačka predviđanja kruže uprkos tome što su ih ismejali svi od akademika, NASA, čak i uvaženih eksperata za civilizaciju Maja. Ali, da li ipak postoji nešto što može izazvati kraj sveta?

Izvor: B92

Četvrtak, 22.03.2012.

10:30

Default images

Dr Djevid Darling sa Univerziteta u Mančesteru i dr Dirk Šulc-Makuč, sa Državnog univerziteta u Vašingtonu, istraživali su u novoj knjizi „Megakatastrofe” teorije o tome kako bi civilizacija mogla da bude uništena.

Dr Dejvid je prepričao devet scenarija o smaku sveta, sa sve ocenama na „katastrofometru” od 1 do 10.

1. Kad fizika pogreši

U okolini Ženeve najveći naučni eksperiment na svetu - Veliki hadronski sudarač čestica - pokušava da razreši neke misterije univerzuma.

Ali neki se boje da bi ogromna energija koju otpušta mogla da dovede do naglog kraja sveta, čak i celog svemira.

Dok naučnici pojačavaju snagu ovog moćnog akceleratora u narednih nekoliko godina, jačaće njegova sposobnopst da namnoži majušne crne rupe i nove vrste čestica sa nepoznatim karakteristima.

Ako se otmu kontroli, one bi brzo mogle da pretvore Zemlju i sve na njoj u čudno stanje nazvano čudna materija.

Neke teorije čak nagoveštavaju da bi eksperimenti sa visokom enegrijom mogli da naprave rascep u prostoru i vremenu koji bi progutao čitav univerzum.

Procena na katastrofometru: 3

2. Super vulkani

Ispod najpopularnijeg nacionalnog parka Amerike - Jeloustouna - spava vulkan toliko veliki da, kad bi eksplodirao, svi ostali vulkani koji su imali erupcije u poslednjem veku zajedno izgledali bi kao patuljci.

Bio bi 1000 puta već od erupcije St Helensa 1980. u državi Vašington, koja je ubila 57 ljudi.

Lava i pepeo koji bi pokuljali iz ovog supervulkana potopili bi kontinent veličine Severne Amerike i učinile život praktično nemogućim.

Prašina koju bi vulkan razbacao mogla bi da blokira sunčevu svetlost širom planete, što bi dovelo do teške vulkanske zime koja bi mogla da traje godinama.

Naučnici ne znaju kada i gde bi sledeći supervulkan mogao da se dogodi - osim da će se desiti i da nemamo načina da to sprečimo.

Procena na katastrofometru: 4

3. Smrzavanja i pregrejavanja

U određenim vremenskim intervalima Zemlja se zaledi i zapadne u Ledeno doba. Vreme sledećeg nije sigurno ali jasno je da će se u narednim godinama naša klima drastično promeniti.

Možda smo na ivici još jednog veikog rashlađenja ili se krećemo na drugu stranu - sa temperaturama u porastu usled globalnog zagrevanja.

I samo Sunce će možda da nam pomrsi račune. Ono bi 2013. trebalo da dostigne vrhunac aktivnosti, kada će masivne eksplozije sa njegove površine pripretiti našim kompjuterima, mobilnim telefonima i električnim napajanjima.

Procena na katastrofometru: 2

4. Napad vanzemaljaca

Moguće je da u drugim delovima galaksije postoje bića daleko naprednija od nas; ukoliko postoje, znaće da smo ovde.

Baš kao što mi otkrivamo stotine planeta oko drugih zvezda, vanzemaljski astronomi će ugledati Zemlju i otkriti da je naseljena.

Neki naučnici strahuju da bismo mogli biti meta invazije stvorenja u potrazi za kolonizacijom novog sveta mogućeg za život. Ako bi vanzemaljci imali dovoljno moćni svemirski brod za međuzvezdana putovanja, lako bi mogli da savladaju i naš odbrambeni sistem.

Procena na katastrofometru: 6

5. Kompjutersko preuzimanje

Svake godine kompjuteri su sve pametniji i moćniji a mi sve zavisniji od njih.

Preko interneta i raznih drugih vrsta mobilnih uređaja, postajemo vezani za sve razgranatiju mrežu informacija koja je delom ljudska delom mašinska.

Već sada jednostavni „nervni interfejsi” omogućuju ljudima da kontorlišu kompjutere pomoću misli. Vremenom će tastature i ekrani osetljivi na dodir postati stvar prošlosti i svačiji mozak će biti povezan direktno za neku vrstu planetarnog uma.

Ali, kao što svi znamo, kompjuteri mogu da se pokvare, da izbrišu svoju memoriju ili da budu napadnuti zloćudnim virusima.

Procena na katastrofometru: 5

6. Samovoljni asteroidi

I ranije se na Zemlju obrušavalo džinovsko kamenje veličine Himalaja, uništavajući dobar deo života, uključujući i dinosauruse.

Čak je 1908. jedna eksplozija nad Sibirom, izazvana asteroidom ili delom komete, sravnila ogromne površine šume. Da se dogodila u Londonu, uništila bi ceo grad.

I svakako je da ćemo opet biti pogođeni ako ne smislimo način da skrenemo s putanje ili uništimo ove kosmičke uljeze. Astronomi trenutno prate preko 1.200 „potencijalno opasnih objekata” koji su dovoljno veliki i dolaze nam dovoljno blizu da predstavljaju pretnju.

Procena na katastrofometru: 4

7. Smrtonosni bacili

Repriza Crne smrti koja je u 14. veku pokosila trećinu evropskog stanovništva danas deluje nezamislivo.

Ali toga se doktori najviše plaše - svetske epidemije smrtonosne, veoma zarazne bolesti za koje nema efikasnog leka. Uprkos svim moćnim antibioticima koje imamo na raspolaganju, neki bacili, kao što je bakterija MRSA, razvijaju otpornost na sav medicinski arsenal.

Samo je pitanje vremena pre nego što svetom ne počne da hara neka neizlečiva smrtonosna pandemija, zahvaljujući milionima putnika avionom, pre nego što stignemo da napravimo efikasan karantin.

Procena na katastrofometru: 7,5

8. Eksplozija zvezda

Velike zvezde mogu da eksplodiraju na kraju svog životnog veka, emitujući smrtonosno zračenje u svemir.

Neke zvezdane eksplozije, nazvane emiterima gama zraka, naročito su opasne jer su svi njihovi smrtonosni zraci skupljeni u uzani snop, kao kod reflektora.

Svaka planeta koja ima tu nesreću da se nađe na putu snopa, čak iako je hiljadama svetlosnih godina daleko, mogla bi da bude sterilisana.

2008. astronomi su bili zabrinuti zbog zvezde koja se spremala da eksplodira, nazvane WR104, jer je izgledalo kao da će da krene „da ispaljuje” u našem pravcu. Taj strah se smanjio ali je i dalje moguće da će se neki budući izliv gama zraka uputiti u našem pravcu bez mnogo upozorenja.

Procena na katastrofometru: 3

9. Nano noćna mora

Nova nanotehnologija obećava neverovatne nove materijale i revolucije u medicini.

Ali izmišljanje stvari na atomskom nivou je rizično. Nevidljiva nano prašina bi mogla da ode u okolinu i zatruje vazduh i vodu.

Još je gora mogućnost da se majušne mašine koje se same repliciraju, dizajnirane da čiste posle naftnih mrlja i sličnih katasrofa, otmu kontroli.

Ako minijaturni roboti mutiraju, mogli bi da počnu da proždiru sve pred sobom, pretvorivši naš svet veoma brzo u lopte beživotnih „sivih sluzi”.

Procena na katastrofometru: 5

Foto: Robert Radford / FreeDigitalPhotos.net

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

18 Komentari

Možda vas zanima

Društvo

Snažno nevreme stiže u Srbiju

U većem delu Srbije će danas pre podne biti pretežno sunčano, toplo, suvo i vetrovito, uz olujnu košavu u Beogradu, na jugu Banata, u Pomoravlju i donjem Podunavlju, a već u poslepodnevnim satima biće kratkotrajne kiše ili pljuskova.

7:13

1.5.2024.

1 d

Podeli: