Kako svemir utiče na zdravlje?

Kako prenosi AFP, istraživanje objavljeno u listu "Radiologija" analiziralo je snimke sa magnetne rezonance 27 astronauta koji su u proseku u svemiru proveli 108 dana, bilo na šatl misijama ili na Međunarodnoj svemirskoj stanici (MSS).

Šatl misije u proseku traju nekoliko nedelja, dok boravak u MSS može da traje i šest meseci. Planirane misije na Mars narednih decenija mogle bi da traju i po godinu i po dana.

Među astronautima koji su proveli više od mesec dana u svemiru, naučnici su otkrili niz komplikacija koje deluju slično sindromu koji izaziva neobjašnjivi pritisak na mozak.

Ovi simptomi uključuju nagomilavanje kičmene tečnosti oko optičkog nerva u 33 procenta ispitanih astronauta i poravnavanje zadnjeg dela očne jabučice u 22 procenata slučajeva.

Petnaest procenata ispitanih astronauta imalo je problema sa optičkim nervom, a 11 posto sa štitnom žlezdom.

Slični problemi sa vidom primećeni su i kod ljudi koji su imali neobjašnjivi pritisak u mozgu, stručno poznat kao interkranijalna hipertenzija.

"Interkranijalna hipertenzija izazvana mikrogravitacijom predstavlja hipotetični faktor rizika i potencijalno bi mogla da limitira dužinu svemirskih putovanja", rekao je autor studije Leri Krejmer, profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Teksasu.

I dok se za probleme sa koštanom masom i bolnim mišićima znalo, novi podaci o problemima sa očima zabrinuli su stručnjake američke svemirske agencije NASA.

"NASA je ove probleme stavila na vrh liste ljudskih rizika, pokrenula je sveobuhvatnu studiju njihovih mehanizama i implikacija i pomno će pratiti situaciju", rekao je Vilijam Tarver, šef medicinske klinike u NASA-inom svemirskom centru Džonson.

On je dodao da nova studija ipak nije pružila konačne zaključke o interkranijalnoj hipertenziji i da za sada nijedan od ispitanih astronauta neće biti povučen sa budućih misija.