Politička represija: U ime naroda! (FOTO)

Multimedijalnu izložbu o represiji komunističkog režima u Srbiji, pod nazivom "U ime naroda! Politička represija u Srbiji 1944-53", 16. aprila u Istorijskom muzeju u Beogradu, presecanjem vrpce otvorio je pisac Dragoslav Mihailović.

Kultura

Izvor: Izvor: Tanjug

Sreda, 16.04.2014.

21:54

Default images

Otvaranju je prethodio manji incident na Trgu Nikole Pašića, preko puta ulaza u muzej, između pripadnika SKOJ-a koji su raširili zastave i pevali pesme, i grupe mladića koji su pokušali da im oduzmu te zastave.

Pripadnici policije, kojih je bilo u velikom broju u okolini muzeja brzo su reagovali i bez problema su savladali mladiće. Po rečima jednog od policajaca drugih incidenata nije bilo.
Foto: Tanjug / Tanja Valiè
Građani su po kiši čekali u redu kako bi ušli u muzej, jer su gosti govorili na bini kod spomenika Nikoli Pašiću. Međutim veći broj njih je nakon sat vremena provedenih napolju zbog kiše i zbog organizacije koja je propuštala mali broj ljudi u zgradu muzeja, odustao od obilaska muzeja.

Prema rečima autora izložbe Srđana Cvetkovića ovo je prva muzejska postavka u Srbiji o temi koja je dugo važila za tabu i rekao je da je ovu izložbu spremao tri godine, ali da zbog finansijskih razloga nije mogao ranije da je realizuje.

On je dodao da izložba govori o stradanjima, o likvidacijama ljudi bez prethodnog suđenja, političkim osuđenicima.
Foto: Tanjug / Tanja Valiè
Dramski pisac Dušan Kovačević rekao je da ova izložba posle 70 godina predstavlja naše zakasnelo sećanje, izvinjenje i pokajanje žrtvama zločina učinjenim "u ime naroda i države".

On je napomenuo i da je to svojevrsna poruka da nijedan zločin ne sme biti zaboravljen ni ostati nekažnjen.

Kovačević je podsetio na 1945. godinu kada je ubijeno više hiljada ljudi, bez suda i zakona i bez obeležja gde su pokopani. On je dodao da izložba nije poziv na nove podele, već je poziv da se nastradalim građanima podigne spomenik kao znak sećanja, izvinjenja i molbe za oproštaj.
Foto: Tanjug / Tanja Valiè
Izložba donosi veoma inovativno izloženu građu o Golom otoku i drugim logorima, prinudnom otkupu i kolektivizaciji, izborima, kultu ličnosti i političkoj kulturi toga vremena, istakao je njen autor. On je dodao da mu je cilj bio da se na objektivan, strogo naučni način prikažu ove teme ne samo da bi sve generacije mogle da se suoče sa svojim nasleđem, već da se zapitaju, zamisle i zapamte kako se ovako nešto nikada više ne bi ponovilo.

Među eksponatima su dokumenti o "narodnim neprijateljima i lokacijama masovnih grobnica, originalni akti OZN-e i druga arhivska građa, autentične fotografije, lični predmeti stradalih, kao i audio i video zapisi sa svedočenjima savremenika i potomaka o masovnim likvidacijama počinjenim staljinističkim metodama.

Prisutnim građanima obratili su se i princeza Jelisaveta Karađorđević, vd direktora Istorijskog muzeja Miroslav Živković i Aleksandra Pekić, kćerka književnika Borislava Pekića.
Foto: Tanjug / Tanja Valiè
.
Foto: Tanjug / Tanja Valiè
.
Foto: Tanjug / Tanja Valiè
.
Foto: Tanjug / Tanja Valiè
.
Foto: Tanjug / Tanja Valiè
.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

56 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Podeli: