Upravni odbor ove banke je odlučio da na skupšitini zakazanoj za 4. april emituje akcije koje će otkupiti država i tako zadržati većinski udeo od 42,6 odsto.
Drugi najveći akcionar, Evropska banka za obnovu i razvoj, ostaje na istoj poziciji, sa 25 odsto udela.
Pre dve godine započeta je dokapitalizacija naše najveće banke, kada su
EBRD, IFC, nemački DEG i međunarodni Svedfond uložili 120 miliona evra, a država zadržala pravo da do kraja 2012. godine prati ovo ulaganje i ostane većinski vlasnik.
Ovogodišnjim zakonom o budžetu, za ulaganje u Komercijalnu banku predviđen je iznos od oko 100 miliona evra. U pregovorima oko prve revizije aktuelnog aranžmana sa MMF,
misija Fonda konstatovala je da to nije dobro, jer se čitav posao vrši dodatnim zaduživanjem države.
S druge strane, predstavnici vlasti tvrde da je
apsolutno neracionalno da država u vremenu krize prepusti većinsko vlasništvo nad jednom od najmoćnijih ovdašnjih banaka. Ipak, ne spore da će jednog dana, kada se finansijska kriza stiša, doći vreme i za prodaju (ali dobru) većinskog vlasništva u ovoj banci.
Prošle godine Komercijalna banka ostvarila je
dobit od oko 3,5 milijardi dinara, ili za gotovo 40 odsto više nego u prethodnoj godini. U protekle tri godine profit je veći od 100 miliona evra i taj novac se uplaćuje u budžet.
Argumenti države su i da je Komercijalna banka u okviru mera Vlade pod povoljnijim uslovima kreditirala i privredu i stanovništvo, kao i da u toj banci najveći broj građana štedi. Zbog toga je važno da ta banka bude stabilna i sigurna.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 9
Pogledaj komentare